S
LICEM PREMA SUNCU
Mjesec prosinac satkan je od tolikih suprotnosti koje
ga uvijek iznova čine neobičnim i uzbudljivim. Već od
prvih dana uređuju se izlozi, reklamiraju različiti darovi,
prodaju kalendari i čestitke za nadolazeće blagdane. Ulice
poprimaju kolorit velikog poklona zamotanog u svjetlucavi
šareni papir s vrpcom.
Kalendarski ulazimo u hladnu zimu, najkraće
dane i najduže noći. I upravo kad se dogodi zimski solsticij
- kratkodnevica, kad se učini da danje sunčevo svjetlo
gubi svoju moć nad tamom dogodit će se obrat, barem za
nas stanovnike sjeverne zemljine polutke. Dan će ponovno,
polako, pobjeđivati noć.
U tim prosinačkim studenima, darivanjima,
kratkim danima, ranim misama zornicama po našim crkvama,
uz adventske pjesme, išćekivat ćemo dragog Gosta.
Onoga koji ima biti Sunce naših dana
i Putokaz Putokaz iz naših noćnih lutanja.
Onoga koji uvijek iznova postaje naš zimski solsticij
- prekretnica iz noći u dan, iz tame u svjetlo. Čekajući
ga ne bismo smjeli dati se zavesti različitim šarenilom
ponuda, a niti hladnoćom i tamom noći koja se može osjetiti
i u duši. Valja ići, kako reče pjesnik, s licem prema
Suncu, tada nas nikakve slike nacrtane na zemlji neće
zadržati, niti zarobiti lažnim sjajem, niti prestrašiti
prijetećim mrakom. Vrijedilo bi, hodeći prema Suncu, iščekujući
susret, i sami poželjeti biti drugima sunce koje zalazeći
za sobom uvijek ostavlja dan.
Tome nas je i Očekivani došao poučiti.
NA BOŽIĆ SVETE MISE:
*u župnoj crkvi u 9, u 10.30 i u 18 sati *u HRELJINU
u 11 sati
|

DOŠAŠĆE JE KAO ŽIVOT -
ŽIVOT KAO DOŠAŠĆE
Za nama je još jedna godina, liturgijski
okrunjena blagdanom Krista Kralja i eto nam opet stoji
na pragu vrijeme došašća. Tko zna što
nam ono ove godine donosi? Čuli smo toliko puta da riječ došašće dolazi od glagola “dolaziti”,
a zapravo nas poziva na drugu radnju: čekati onoga koji
dolazi, onoga koji ima doći.
Smisao došašća je aktivno čekanje, čekanje
koje podrazumijeva pripreme, spremanje, uzbuđenje, radost
u očekivanju Onoga koji dolazi. Ono je jednostavno stanje
iščekivanja, pripremanje susreta koji se ima dogoditi,
susreta s Božjim Sinom koji dolazi. To je vrijeme u kojem
se trudimo učiniti sebe što pripravnijim, što doličnijim
za taj susret, kako ne bismo zbog svoje neurednosti, zapuštenosti
i nereda u sebi samima, morali ustuknuti u strahu i sramu
pred utjelovljenim Jedinorođencem.
Na koji način valja čekati tako uvaženog
Gosta? Valja ga čekati ustrajno, s nadom, strpljivo podnoseći
sve tegobe i nedaće življenja što nam ih nosi svakodnevica,
jer čekamo Onoga koji je već došao, ali i Onoga koji će
ponovno doći u istoj osobi. Zbog toga je čitav naš život
samo jedno došašće. 
Sveti Bernard, opat, govori
o tri dolaska Gospodinova. Prvi dolazak slavimo kao blagdan
rođenja Božjeg Sina od Djevice Marije. Treći slavni dolazak
iščekujemo kao svršetak ovoga svijeta. No gdje smjestiti
taj drugi Kristov dolazak? “Taj srednji dolazak, u neku
ruku, je put kojim se od prvoga može doći k posljednjemu:
u prvom je Krist bio naše otkupljenje, u posljednjemu
pojavit će se kao život naš, a u ovome on je pokoj i utjeha
naša.”
* Mjesec prosinac na početku dolazi s
djeci posebno dragim svecem - sv. Nikolom.
Omiljeni svetac nosi darove, po legendi obdaruje potrebne,
nagrađuje dobre i potiče nas na kršćansku ljubav jednih
prema drugima. Budimo svi bar na trenutak djeca, ono što
smo po krštenju primili -Božje posinstvo. Bog nas je prihvatio
za svoje. Simbolično ćemo obilježiti njegov dan na II.
nedjelju došašća. Stoga pozivamo prije svega vas djeco
da dođete čuti što vam sveti Nikola ove godine poručuje,
a za nadati se da neće doći baš praznih ruku.
* MISE ZORNICE koje započimaju na blagdan
sv. Lucije, 13. XII. u 7 sati ujutro. Ustati nešto ranije
no obično i s prvim zrakama sunca slaviti Boga u radosnom
ozračju došašća duga je vjernička tradicija i poseban
doživljaj. Kao da se trudimo i na taj način unesti više
budnosti u svoj život i pripremiti se što dostojnije za
susret s Utjelovljenom Božjom Riječi - Isusom Kristom.
On je jedno zauvijek postao novo svitanje koje je za svagda
pobijedilo svaku tamu. A mi smo pozvani živjeti kao djeca
Svjetla.
GODIŠNJI POSJET
SVEĆENIKA OBITELJIMA - BLAGOSLOV OBITELJI
Vrijeme Božićnih blagdana
obilježeno je i posjetom svećenika obiteljima. Ove godine
blagoslov započima u ponedjeljak, 27. prosinca. Detaljni
raspored objavit ćemo u našem slijedećem listiću koji
izlazi za Božić. Tom prilikom najljepše je, u koliko je
moguće, da čitava obitelj bude na okupu. Obitelj je Crkva
u malom, a blagoslov jedinstvena prilika da se zajedno
sa svećenikom - barem jedamput na godinu - pomolimo i
zazovemo Božju prisutnost i blagoslov u svaku obitelji
naše župske zajednice.
Željeli bismo kroz ovu Godinu EUHARISTIJE dublje
zaći u tu najveću tajnu naše vjere koju nam je Krist
ostavio da trajno budemo s njim povezani. Stoga
ćemo u svakom broju biltena donositi odlomke tumačenja
Euharistije pod različitim vidovima.
|
GODINA
EUHARISTIJE (1):
ESHATOLOŠKE
DIMENZIJE EUHARISTIJE
Sva tri sinoptička evanđelja
donose nam sa zadnje večere jednu Isusovu izjavu, izrečenu
odlučim i svečanim tonom. Tako je Marko zapisao:
"Zaista, kažem vam,
ne, neću više piti od ovog roda trsova do onoga dana kad
ću ga novoga – piti u kraljevstvu Božjemu." (Mk 14,25).
Iz ove Isusove izjave (Mt
26,29, Lk 22,18) očito je da je ova pasha koju Isus sada
blaguje sa svojim učenicima, a to je pasha ustanovljenja
Euharistije, otvorena prema Kraljevstvu Božjem, njegovom
konačnom dolasku i dovršenju. I kad na kraju dodaje: "To
činite meni na spomen!", onda to znači da će Euharistija
koju će učenici slaviti biti ne samo trajno otvorena i
usmjerena na dolazak Kraljevstva Božjega, već i uvijek
vruće izražena želja za njim, molitva da ono što prije
dođe kao punina ove pashe. Iz Isusovih je riječi jasno
da će u tom konačnom dolasku Kraljevstva Božjega sudjelovati
i On, to će biti vječna pasha za stolom Očevim skupa s
njima, njegovim učenicima.
I premda je svaka Euharistija
već predokus Kraljevstva Božjega, u isto vrijeme svaka
naviješta njegov konačni dolazak, naviješta i dolazak
njegovog dovršitelja Isusa Krista. Svaka je
Euharistija ujedno i molitva i zazivanje da Kraljevstvo
božje što prije dođe, ali isto tako naviješta i sigurnosti
njegovog dolaska. Jer svaka je Euharistija čvrsto naslonjena
na Isusovu riječ sa zadnje večere: "…do onoga dana…",
što svjedoči potpunu sigurnost njegovog dolaska.
Isusova izjava, odlučna
i svečana ima prizvuk zavjet i zakletve. On je siguran
u dolazak Kraljevstva Božjega, on je siguran u novu Pashu
za stolom Oca svojega. On je siguran premda gotovo ovoga
trenutka ide u smrt, siguran je da će ta vječna pasha
biti, i da će se sjediniti sa svojim učenicima za stolom.
A do toga trenutka pashalna će Euharistija, koju upravo
ovoga trenutka utemeljuje, naviještati tu novu i vječnu
pashu u Kraljevstvu Oca njegova!
Euharistija Crkve danas
je isto što i događaj posljednje večere. U njoj se već
sada očituje Kraljevstvo Božje koje dolazi, ali je ujedno
i žarka molitva da se ono očituje u punini, da se Gospodin
što prije vrati. Ovom euharistijskom eshatološkom molitvom
Crkva svjedoči i svoju sigurnost u Krisov dolazak. Tako
svaka Euharistija dvostruko naviješta dolazak Kraljevstva
Božjega: svojom zaufanom i žarkom molitvom, kao i sigurnošću
koju kod toga svjedoči.
Ovaj dvostruki eshatološki
vid Euharistije izražen je u prvoj Crkvi i aramejskim
uzvikom: "Maranatha", koji u sebi upravo nosi
ovo dvostruko eshatološko značenje. On se, naime, može
čitati kao "Marana tha!", što znači "Gospodine
dođi!" tj. u smislu molitve i zazivanja Kristovog
dolaska, a može se čitati i kao "Maran atha!"
što znači "Gospodin će doći!" Smisao ovog posljednjeg
jest sigurnost i nada njegovog dolaska. I jedan i drugi
smisao pojačavala je okolnost u kojoj je živjela prva
Crkva, okolnost nesigurnosti, progona, mučenja. Jasno,
da je to onda bila žarka, silovita molitva i zazivanje
Kristovog dolaska, ali i sigurnost je sve više rasla i
čeličila se upravo uslijed tih progona i mučenja. Kako
su to bila teška vremena u kojim su se izmjenjivali progonitelji
u osobi rimskih careva (nekada su u njima prepoznavali
lik antikrista koji ima doći pred svršetak vremena!),
ne smijemo se čuditi, što su prvi kršćani smatrali da
će dočekati Krista na svojem euharistijskom sastanku,
da će se njegov dolazak zbiti još za njihova zemaljskog
života. To uvjerenje također je prisutno u zazivanju:
"Maranatha!
KALENDAR
ZA MJESEC PROSINAC 2004.
1. srijeda - Klanjanje
nakon mise - molitva za obitelji u župi i Domovini - Susret
Obiteljske zajednice u 19h
2. četvrtak - Rijeka
3. petak - Župno pastoralno i ekonomsko vijeće u 18.30h
RADIO U 8H
4. subota - GRAČAC: XIV. SABOR MLADEŽI G-S BISKUPIJE
5. NEDJELJA - II. Došašća - proslava
Sv. Nikole na misi u 9 h Sivio M. -
*u 16.30 sati susret za roditelje ovogodišnjih Prvopričesnika
6. ponedjeljak - Sv. Nikola pouka krštenje
7. utorak
8. srijeda - Bezgrešno začeće BD Marije mise u 8 i 18h
- Klanjanje nakon mise
9. četvrtak
10. petak - Misa zadušnica za + predsjednika Franju Tuđmana
u 18h
11. subota - Rijeka
12. NEDJELJA - III. Došašća – u
18h za pokojne pjevače 'KLEKA'
13. ponedjeljak - Sv. Lucija – počinju mise zornice u
7h - Mogućnost ispovjedi na misama zornicama
14. utorak
15. srijeda - Sv. Irenej - Klanjanje nakon večernje mise
16. četvrtak - Rijeka
17. petak
18. subota - Sveta ispovijed u 10 i 11 sati za djecu,
a od 16.30 sati za odrasle
19. NEDJELJA - IV. Došašća
20. ponedjeljak - Tjedan posjete bolesnika
21. utorak
22. srijeda - Klanjanje nakon večernje mise
23. četvrtak - Rijeka
24. petak - BADNJAK u 20h MALA POLNOĆKA i u 24 h misa
POLNOĆKA
25. subota - BOŽIĆ sv. Mise u 9, 10.30 i u 18 sati – Hreljin
u 11 sati
26. NEDJELJA - Sv. Stjepan i Sv.
Obitelj
27. ponedjeljak - Sv. Ivan - Počinje posjet svećenika
obiteljima
28. utorak - Posjet svećenika obiteljima
29. srijeda - Posjet svećenika obiteljima - Klanjanje
nakon mise - BOŽIĆNI KONCERT ŽENSKE KLAPE 'LUKA' IZ RIJEKE
U 19 SATI
30. četvrtak - Posjet svećenika obiteljima
31. petak - Stara godina - u 18h misa ZAHVALNICA i KLANJANJE
SVETE
MISE: Radnim danom: u 18 sati i Nedjeljom: u 8, 9, 10.30
i u 18 sati
SUBOTOM SUSRETI: *u 10 sati Ministranti *u 11 i 12 sati
Krizmanici
Župni ured Sv. Križ, Lj.
Gaja 2 – 47 300 OGULIN, tel. (047) 522 -323, fax: 811-148