citati iz biblije
Neka te ne ostavljaju dobrota i vjernost, objesi ih sebi oko vrata, upiši ih na ploču srca svoga.

(Mudre izreke 3:3)

naslovnica
novosti
povijest
linkovi
ostalo
kontakt
BILTEN ŽUPNE ZAJEDNICE SV. KRIŽA - OGULIN ZA KOLOVOZ 2008.

GODINA V - BROJ 8 (46)

'PRIPADATI NEKOME' I ŽUPNA ZAJEDNICA
  

   Ljeto je u punom zamahu. Priroda nas oduševljava, iznenađuje i uvijek pruža nove prizore ljepote. Biljke su dio te čudesne ljepote koju je Bog za čovjeka stvorio. Iz zemlje crpe svoje sokove za rast, dozrijevanje i plodove. Biljka ne može rasti bez korijena. Korijenje joj daje stabilnost i sigurnost. Po korijenju je vezana za određeni krajolik, mjesto. Stara je poslovica: Cvjetaj tamo gdje si posijan. Postoje i endemske biljke koje rastu samo u određenim područjima i nigdje ih drugdje na svijetu nema. Postaju specifikum toga podneblja, kao npr. Velebitska degenija ili Ogulinska spužvica…

      S čovjekom je malo drugačije, a opet sličnost je velika. Po rođenju negdje pripadamo. Tu su nam korijeni, ma kamo nas život nosio. Htio ili ne, čovjek nosi obilježje svoga kraja u svojim korijenima. Zar i čovjek ima korijene? Dobro, ne baš korijene, nego «korijene» u prenesenom smislu. Sv. Petru su rekli da ga govor njegov izdaje i ne može se sakriti da nije 'Galilejac'.

   Osim obilježja koje smo dobili po svojoj obitelji, po svom mjestu rođenja i odrastanja ima još nešto u čovjeku što ga veže za rodni kraj. Nostalgija, uspomene, djetinjstvo, rodbinske veze, djedovina… Duboko u čovjeku postoji potreba biti dijelom nečega većeg od njega, pripadati nekome, biti u zajedništvu s drugima. Nemoguće je biti «otok». Ne imati veze s nikim. Ne imati s kime dijeliti život. Jednostavno nekome pripadamo, negdje se želimo uklopiti. Teško čovjeku koji nikamo ne spada, nikome ne pripada. Ne znati gdje mi je mjesto i na koga u životu mogu računati, bio bi ozbiljan problem i istinska životna nevolja. Sve je više oni koji traže svoje korijene, prave obiteljska stabla, žele ispitati svoje rodoslovlje do u daleku povijest.

   Vjera je dio čovjekova bića i opredjeljenja. I po njoj negdje pripadamo, dio smo naroda Božjeg, Crkve i to nas bitno određuje. U vjerničkom pripadanju župna zajednica ima svoje posebno mjesto. Župna zajednica je poput velike obitelji kojoj pripadamo i nije nam svejedno što se u njoj događa. Svatko je pozvan sudjelovati u životu župne zajednice, doprinijeti njezinom rastu, njezinoj ljepoti i duhovnim plodovima. Želim li biti njezin aktivni član, u najmanju ruku, potrudit ću se biti informiran što se sve događa, slavi, organizira ili gradi. K tome, potrudim li se sudjelovati u životu župne zajednice, pomoći ću svome biću, svojoj osobnosti, da zna kamo pripada. Otkrijem li da postoji zajednica koja me treba i koja meni treba obogatit ću svoj život novom vrijednosti. Kada se prepoznamo kao braća i sestre ukorijenjeni i okupljeni oko Isusa Krista, iz toga se onda rađaju živi krugovi Crkve, iz toga onda raste i naša životna snaga.

 

> SLAVLJE VELIKE GOSPE u Ogulinu:
četvrtak, 14. kolovoza – hodočašće Gospi od Čudesa u Oštarijama – u 17.30 sati
petak, 15. kolovoza – u 9 h i 18.30h
> Sv. ROK, 16. kolovoza – sv. misa u 10h i procesija s misom u 18h

 

 

VELIKA GOSPA – NA NEBO UZNESENA

   “Ono što Marija nudi svijetu danas jest živa i konkretna stvarnost Spasitelja svijeta u njegovu utjelovljenju. Ona nas tjera na vjeru u Krista, ali ne onakvoga kakvim ga katkad i nesvjesno zamišljamo, kao biće koje je djelomično Bog i djelomično čovjek, već kao biće koje je potpuno božansko i potpuno ljudsko. Marija je čuvarica stvarnosti utjelovljenja. Uvrstimo se, dakle, i mi u dugu povorku Marijinih hodočasnika i onih danas i onih iz prošlosti; i onih učenih, koji su o njezinu uznesenju tako učeno i tako lijepo raspravljali, i onih neukih s krunicom u ruci i s pjesmom na usnama, koji srcem slave najljepši Marijin dan.”

Karl Rahner

PROGRAM PROSLAVE U SVETIŠTU GOSPE OD ČUDESA - OŠTARIJE

* 14. kolovoza, četvrtak navečer – bdijenje:
- u 20 sati procesija, sv. misa i bdijenje u Svetištu, predvodi biskup mons. Mile Bogović

* 15. kolovoza, petak – blagdan Velike Gospe:
- sv. mise u 9, 11 i u 18 sati

* 17. kolovoza, nedjelja
– sv. misa  uz sakrament Bolesničkog pomazanja - u 18 sati

 

 

SVETI ROK

   Različiti sijači siju svoje sjeme, a po neko od toga sjemena nailazi i na plodno tlo.
Sveti Rok je još kao mladić bi plodno tlo isključivo Božjoj Riječi, ne dozvolivši lošem sjemenu da se ukorijeni u njegovu biću. U dubokom i odličnom roditeljskom odgoju, još kao mladić Roko je prihvatio i u svoja djela pretočio Isusovu zapovijed ljubavi prema bližnjemu. Njegova majka pružila mu je svojim primjerom kako potrebnom pružiti pomoć i kako svjedočiti kršćanske vrednote. Roko je sve to upio u dubinu svoga srca. Ostaviši u ranoj mladosti bez svojih voljenih roditelja, nije se prepustio beznadnom lutanju, već je odmah duboko u svojoj vjeri potražio smisao i odgovor za svoj životni smisao i svoje poslanje.

   Roko je rođen 1295. g. u južnoj Francuskoj u Montpellieru. Iako njegovi roditelji vrlo bogati, bili su bez poroda, nisu se uzdali u svoja bogastva sve su svoje molitve, zavjete, strepnje i nadanja stavili u Božje ruke. Bog im je podario dugo očekivanog sina. Njegova vrijedna majka odgojila ga je za velikodušnost, nesebičnost, njegov život nije bio u razuzdanom lutanju, alkoholu, kocki, nije ga zadovoljavala nikakva površnost i polovičnost.

   On zaljubljenik u Isusa Krista već sa svojih dvadeset godina prodao je svoje nasljedstvo podijelio siromasima, učinio je upravo ono što Isus traži, «Ako želiš biti savršen, hajde prodaj što imaš i podaj novac siromasima, pa ćeš imati blago na nebu! Onda dođi i slijedi me!…»(Mt 19, 21-22).

   Evanđeoska dubina neprestano je prisutna u njegovu životu, tako na putu prema Rimu zaustavlja se u Acquapendente u bolnici i dvori bolesne od kuge i kolere, nije se ustručava izložiti opasnosti svoj vlastiti život, pružati pomoć i ljubav prema okuženim bolesnicima, dapače to mu je bilo jedno od mjerila ljubavi prema Bogu. Rokova je vjera bila istinski življena. Bog je  sva Rokova nastojanje i djela potvrđivao velikim i brojnim čudesima.

   U Piacenzi Roko se razbolio od okrutne bolesti kuge, građani su ga prognali iz svoga grada, ni tada Roko nije očajavao, sklonio se u obližnju šumu i uzdao se u veliku Božju providnost, svaki mu je dan pas donosio komad kruha. Netom je naišao jedan talijanski patricije Pallastrelli, čovjek ne baš duboke vjere. Susret s Rokom učinio ga je velikim obraćenikom. Ostao je uz Roka i pomagao mu dok nije ozdravio, Roko se vraća u svoj zavičaj. Teška bolest iscrpila je i izmijenila Roka tako da ga njegovi sugrađani nisu prepoznali pa su ga zatvorili. U zatvoru je proveo oko pet godina, tako da je ponovno obolio od kuge. U zatvoru ga je pohađao svećenik komu se povjerio tko je on, Roko u svojoj bolest preminuvši odano u Gospodinu 16. kolovoza 1327. Gospodin ga je odmah proslavio raznim čudesnim znakovima.

   Štovanje se brzo proširilo po cijelom svijetu, uključivši i hrvatsko jezično područje. Svečevo štovanje su naročito širili franjevci i kapucini. U Rimski martirologij ime sv. Roka unio je Papa Grgur XIII što je kasnije potvrdio i Urban VIII.

   Štovanje sv. Roka kao zaštitnika oboljelih od kuge, gube, kolere i općenito od zaraznih bolesti, zaštitnik invalida, kirurga, u raznim prirodnim katastrofama, protiv bolesti životinja, posebice pasa. Zaštitnik je mnoštva mjesta u našoj domovini, svetom Roku podignute su brojne crkve, kapele i oltari i jedan od najdužih tunela u Hrvatskoj, na auto cesti Zagreb - Split.

   U našem Ogulinu u čast sv. Roka sagrađena je crkvica kao zavjet u velikoj najezdi kuge u našem kraju 1840.

Vjeroučiteljica D. Blašković

 

Sv. Bernard – 20. kolovoza – Legende iz života sveca

 

   Sveti je Bernard bio vrlo dovitljiv u susretu s ljudima. Tako se jednom sastao s čovjekom koji se odao psovci i kletvi. Pošto mu je pokazao rugobu ali i grješnost psovke, zamolio je da se barem za tri dana suzdrži od psovke i to na slavu Presv. Trojstva. Čovjek je to prihvatio te nakon tri dana došao opet sv. Bernardu. Ovaj put mu je preporučio da opet tri dana ne psuje i taj put na čast Majke Božje. Čovjek je poslušao i riječ održao. I opet je došao k svecu. Taj ga je zamolio da opet tri dana ne psuje i to na čast svih svetih. Čovjek je to prihvatio i opet riječ održao. Pošao je opet k svecu koji mu tada reče: »Budući da vidim da je popravak lako moguć, kad se stvar ozbiljno shvati, ovaj te put ne molim da ne psuješ samo tri dana, nego sve do smrti.« Pokazao mu je put – odluku koju valja često obnavljati.

   O sv. Bernardu pripovijeda se i kako je jednog dana ušao u crkvu punu molitelja. Ondje imaše viđenje. Kraj svakog je molitelja vidio njegova anđela koji je pisao. Jedan je pisao zlatnim slovima, drugi srebrnim, treći običnom tintom, a četvrti vodom. Jasno je da tu nije praktički bilo ništa zapisano. Svetac je o tom razmislio te spoznao da je prvi molitelj molio s velikom pobožnošću i ljubavlju prema Bogu. Anđeo koji piše srebrnim slovima predstavlja molitelja koji pomno pazi na smisao riječi molitvenog obrasca, ali ne moli s velikom ljubavlju prema Bogu. Anđeo koji piše tintom predstavlja molitelja koji ne pazi ni na smisao ni na sadržaj riječi. A onaj četvrti koji piše s vodom predstavlja molitelja koji u crkvi uopće ne misli na Boga, nego na svjetovne stvari.

 

 

KALENDAR ZA MJESEC KOLOVOZ 2008.

1. petak - Prvi petak u mjesecu – ispovijed od 17.30 sati
2. subota - Gospa od Anđela
3. NEDJELJA - XVIII. kroz godinu
4. ponedjeljak
5. utorak - Gospa Snježna - Dan domovinske zahvalnosti 
6. srijeda - PREOBRAŽENJE GOSPODINOVO - Klanjanje nakon mise
7. četvrtak
8. petak - Sv. Dominik
9. subota
10. NEDJELJA - XIX. kroz godinu – Sv. Lovro
11. ponedjeljak
12. utorak
13. srijeda - Klanjanje nakon mise
14. četvrtak - Nema mise u našoj župi – Hodočašće u Oštarije u 17.30 sati
15. petak - VELIKA GOSPA sv. mise u 9 i u 18.30 sati
16. subota - Sv. Rok – sv. misa u 10 sati i procesija s misom u 18 sati (iz Lomosta
17. NEDJELJA - XX. kroz godinu
18. ponedjeljak - Sv. Jelena Križarica
19. utorak
20. srijeda - Sv. Bernard, zaštitnik planinara i Gorske službe - Klanjanje nakon mise
21. četvrtak
22. petak
23. subota
24. NEDJELJA - XXI. kroz godinu - Sv. Bartol apostol
25. ponedjeljak
26. utorak
27. srijeda - Sv. Monika - Klanjanje nakon mise
28. četvrtak - Sv. Augustin
29. petak - Mučeništvo Ivana Krstitelja
30. subota
31. NEDJELJA - XXII. kroz godinu

 

  SVETE MISE:

 

Radnim danom: u 18.30 sati
Nedjeljom: u 8.00, 10.00 i u 18.30 sati
HRELJIN - nedjeljom u 11.30 sati
ČETVRTKOM: Župni ured je otvoren samo četvrtkom poslijepodne od 17 – 18 sati.
PETKOM: Križari u 19 sati