citati iz biblije
Neka knjiga Zakona bude na ustima tvojim: razmišljaj o njoj danju i noću, kako bi vjerno držao sve što je u njoj napisano: samo ćeš tada biti sretan i uspjet ćeš u pothvatima.

(Jošua 1:8)

naslovnica
novosti
povijest
linkovi
ostalo
kontakt
BILTEN ŽUPNE ZAJEDNICE SV. KRIŽA - OGULIN ZA KOLOVOZ 2010.

GODINA VII - BROJ 8 (70)

«DOĐI KRALJEVSTVO TVOJE - BUDI VOLJA TVOJA»


       U mjesecu kolovozu vjernička misao na svoj način traga za nebeskim. Ponajviše to čini slaveći Veliku Gospu, Mariju na nebo uznesenu, onu koja je u svemu vršila volju Božju i zato ju je Bog nagradio vječnom slavom. U molitvi Oče naš molimo za dolazak kraljevstva Božjega i vršenje volje Božje u našem životu. I sami se nadamo vječnosti, u uskrsnuće vjerujemo i za svoje se pokojne molimo da i oni budu u vječnoj radosti. Evo kako je o molitvi Oče naš pisao sv. Ciprijan u davnom III. stoljeću razmišljajući o volji Božjoj i Kraljevstvu Božjem:

       Molimo da dođe Božje kraljevstvo, kao što molimo da se njegovo ime sveti u nama. Ta kada Bog ne kraljuje? Ili kada u njega počinje ono što je on uvijek bio i nikada ne prestaje biti? Ištemo da dođe naše kraljevstvo koje nam je Bog obećao, a koje je stečeno krvlju i mukom Kristovom, pa da mi koji smo prije na svijetu služili kasnije kraljujemo pod Kristovim gospodstvom, kako nam sam obeća riječima: Dođite, blagoslovljeni Oca mojega, i primite kraljevstvo koje vam je pripravljeno od postanka svijeta.

      Za Kristom danomice čeznemo da dođe. Žudimo da njegov dolazak brzo osvane. Pa kao što je on sam uskrsnuće, jer u njemu uskrisavamo, tako možemo njega držati i za Božje kraljevstvo, jer ćemo u njemu kraljevati. S pravom tražimo kraljevstvo Božje, to jest kraljevstvo nebesko, jer postoji i zemaljsko kraljevstvo. Ali tko se već odrekao ovoga svijeta, taj je uzvišeniji od časti i kraljevstva svjetskoga.

       Molimo: «Budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji.» Naš duh i naš rad, ometan zlom, ne podvrgava se uvijek posvema Bogu. Stoga molimo i ištemo da se u nama vrši volja Božja. A da se ona u nama vrši, za to nam opet treba volja Božja, to jest pomoć i zaštita Božja, jer nitko nije svojom snagom jak, nego ga zaštićuje Božja dobrota i njegovo milosrđe. …

       Volja je Božja ono što je Krist činio i učio. Poniznost u životu, postojanost u vjeri, iskrenost u riječima, pravednost u činima, milosrđe u djelima, red u ćudorednim postupcima, ne činiti nepravdu, a učinjenu nepravdu podnositi, biti u miru s braćom, ljubiti Boga svim svojim srcem, ljubiti ga jer je Otac, bojati ga se jer je Bog, ništa ne pretpostaviti Kristu, jer ni on sam nije ništa pretpostavio nama, nepodvojeno prianjati uz njegovu ljubav, odvažno i pouzdano prigrliti njegov križ kad se treba boriti za njegovo ime i njegovu čast. Riječima očitovati postojanost kojom ga ispovijedamo, u mukama pouzdanje kojim koračamo naprijed, u smrti strpljivost kojom ćemo biti okrunjeni: to znači željeti biti Kristov subaštinik, to znači vršiti Božje zapovijedi, to znači ispunjavati Očevu volju.

(Spisi otaca prve Crkve, Br. 13-15:CSEL 3,275-278)

 


> SLAVLJE VELIKE GOSPE u Ogulinu:
subota, 14. kolovoza – hodočašće Gospi od Čudesa u Oštarijama – u 17.30
nedjelja, 15. kolovoza – u župnoj crkvi mise u 8 h, 10h i 18.30h

> Sv. ROK, 16. kolovoza – sv. misa u 10h – u crkvi Sv. Roka
- procesija s misom u 18h - predvodi vlč. Robert Zubović


       DAN DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI - 5. kolovoza 2010. - GOSPA SNJEŽNA

       Ovaj blagdan je godišnjica posvete najvećeg Marijina svetišta na svijetu, crkve svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu. Misni obrazac slavi materinstvo i djevičanstvo Bl. Djevice Marije. Ova je crkva prva u Zapadnom kršćanstvu posvećena Bl. Djevici Mariji i zato se dan njezine posvete slavi u cijeloj Crkvi. Kako je uz njezinu izgradnju vezana legenda da je na mjestu gdje se trebala graditi (brežuljak Esquilin u Rimu), 5. kolovoza pao snijeg, ovaj se blagdan zove i Gospa Snježna.

       U povijesti našega naroda puno je događaja koji su se zbili upravo na Marijine blagdane. Ove godine proslavit ćemo petnaestu godišnjicu oslobođenja i završetka Domovinskog rata. Pobožnost Bl. Djevici Mariji uvijek je u našem hrvatskom narodu bila nova snaga za svladavanje svekolikih poteškoća. I danas se utječemo Mariji, nebeskoj majci, da nam providi svojim zagovorom izlaz iz novih nedaća, neizvjesnosti i poteškoća svih vrsta.

       U NAŠOJ CRKVI SV. KRIŽA IMAT ĆEMO MISU ZA DOMOVINU I MOLITVU ZA SVE POGINULE BRANITELJE I STRADALNIKE DOMOVINSKOG RATA U 18.30 SATI.

       NOVI 42 BROJ ZOV-a

       Što nam donosi novi broj ZOV-a? Ovaj broj između ostalog opisuje redovita i izvanredna događanja koja su uglavnom nosila obilježja Svećeničke godine i 10. godišnjice uspostave Gospićko-senjske biskupije. Hodočastili smo u Rim, naš dekanat ove je godine u svom pastirskom pohodu (vizitaciji) obišao naš biskup mons. Mile Bogović, slavili smo svećeničko ređenje, mladu misu, svećenički jubilej, Mariološki simpozij u Oštarijama i bili domaćini Svećeničkom danu za Riječku nadbiskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju, te susret vjeroučitelja Riječke metropolije. Kad se tome pridodaju redovita slavlja liturgijske godine, proslave Prve sv. pričesti, slavlja sakramenta potvrde i župnih svetaca zaštitnika, mnogobrojna kulturna događanja, obilježavanja velikih godišnjica starih povijesnih biskupija na našem području i promocije novih knjiga, možemo zaključiti da je za nama pola godine intenzivnog pastoralnog djelovanja. Dodajmo k tomu stalne rubrike koje su i ovaj puta bogate vrijednim sadržajima, pjesme i razmišljanja koja su pristigla u uredništvo – istina u nešto manjem broju, te skoro 200 fotografija. Nadam se da ćete rado posegnuti za novim ZOV-om. Toplo ga preporučam.

 

       VELIKA GOSPA – NA NEBO UZNESENA – 15. kolovoza
       Velika Gospa, tj. Marijino uznesenje na nebo dušom i tijelom.

       Gospodin Bog nije mogao dopustiti, da tijelo Majke njegova Sina istrune u zemlji, nego ju je poslije smrti uskrisio te s dušom i tijelom uzeo u nebo. Kao što se cvijet presadi iz jednog vrta u drugi, tako je i nju Gospodin presadio sa zemlje u nebo, u novi dom Jakovljev, na novi Sion, u novi grad Jeruzalem, gdje je uzvišena nad sve anđele i svece kao cedar na Libanonu i čempres na Sionu, kao palma u Kadešu i ruža u Jerihonu. Zbog svih svojih odlika Marija je ne samo Majka Božja, nego i majka svih nas.

(vlč. Dragutin Kukalj)

MAJCI ČOVJEČANSTVA

U crninu bola zavila se duša.
Ruka traži svjetlost. Ruka klone.
Ukapaju se prsti u meso od srca.
Al’ svuda su tmine i praznine.
U njima duša osamljena grca.

Umorni od traženja i očajanja,
Idemo svijetom kao sprovod velikana,
Ko sablasti neke
Kroz ugasle požare htjenja.
Mi tražimo nebo,
Mi tražimo suzu oproštenja,
A nikoga nema.

O Majko Božja, Zoro naši zora,

Ti zvijezdo stara nad kolijevkom ubogara,
Otvori vjeđe nad ponorom naše tmine
I pogledaj,
Koliko bijednika ide svijetom
Bez Boga i bez istine.

Čuješ li kako se lome svemirom
Udarci o prsa grešnikova
I vidiš li duše kako se grče,
Da dosegnu plavet neba,
A tijelo se koleba,
Jer hoće hljeba?!

Vidiš li kako duša klone,
Kako traži Boga, a nema neba
Kako traži Tebe, a nema sebe,
Kako traži mira, sreće

I zaboravi blage,
A nema snage?!

O Majko Božja, Zoro naših zora,
Ti oko patnje i nevolje naše,
Prospi srebro milosrđa svoga!
I vrati nam svjetlo,
Vrati nam ljubav,
Vrati nam Boga!

Jeronim Korner




PROGRAM PROSLAVE U SVETIŠTU GOSPE OD ČUDESA - OŠTARIJE
* 14. kolovoza, subota navečer – bdijenje: u 20 sati procesija,
sv. misa i bdijenje u Svetištu, predvodi biskup mons. Mile Bogović
* 15. kolovoza, nedjelja – blagdan Velike Gospe: - sv. mise u 9, 11 i u 18 sati


 


       28. kolovoza - SVETA MONIKA (332–387)
       Sveti Augustin, pri koncu svoje knjige O redu, spominje zgodu. On je sa svojim prijateljima raspravljao o temi te knjige koja je tada nastajala. Tada je u društvo stupila i njegova majka Monika. Zanimala se kako napreduje posao na knjizi. Augustin je odmah zapovjedio da se upiše i njezin dolazak i njezino pitanje. Monika se na to naljutila te rekla: »Što to radite? Pa ja nisam nikada čula da u spisima koje čitate u takvim raspravama nastupaju i žene.« Monika se očito brani od toga da je spominju u jednom učenom, filozofskom djelu. No Augustin je smiruje. On joj tumači da grčka riječ »filozofija« znači isto što i »ljubav prema mudrosti«. »Ja bih te u ovom svom spisu mimoišao bez spomena, kad ti ne bi ljubila mudrost. No ti ljubiš mudrost više nego mene, a ipak znam koliko i mene ljubiš. Ti si u njoj toliko uznapredovala da se nikad nisi plašila smrti, a što je prema svjedočanstvu sviju najviši vrhunac filozofije. Ne moram li onda u njoj drage volje biti tvoj učenik?«

       A u čemu se sastojala Monikina filozofija? U ljubavi prema Božjoj utjelovljenoj mudrosti, koju je upoznala čitajući knjige Svetoga pisma. Ta je ljubav bila sva tajna njezina života, najljepša od svih tajna. Ona se u njoj rodila već u roditeljskoj kući u Tagasti, jer je bila član jedne odlične kršćanske obitelji. Primila je veoma dobar odgoj od majke i jedne stare sluškinje. Pa ipak, unatoč dobrome odgoju, kako je kasnije priznala sinu Augustinu, Monika se kao mlada djevojka odala piću. Kad su je roditelji slali u podrum po vino, ona je iz neke djevojačke obijesti ispijala požudno pune čaše vina. To je trajalo sve dotle dok je stara sluškinja u prepirci s njome nije nazvala »pijanicom«. Ta ju je pogrdna riječ tako duboko dirnula u srce da se od toga časa zauvijek oslobodila te svoje mane.

       Kad je Moniki bilo 40 godina, umro joj je muž, a tada započinje 16 najtežih godina njezina života, ali i njezino najslavnije životno razdoblje. Njezine se molitve nisu uzalud dizale prema Bogu, njezine suze nisu uzalud tekle. Augustin, sin njezinih tolikih suza, za koga se danomice molila, obratio se i postao drugi čovjek. Svetu Moniku slavimo kao ženu izvanrednih vrlina. Resila ju je silna jakost duha, oštroumnost i profinjena osjećajnost. A od nadnaravnih vrlina: nepokolebljivo pouzdanje, postojana molitva, razmatranje Svetoga pisma, poštivanje crkvenoga autoriteta. Sin joj je Augustin postavio besmrtan spomenik u svojim Ispovijestima, osobito u IX. knjizi, koja je jedan od najljepših opisa majke u svjetskoj literaturi. Njezine se relikvije veoma časte u crkvi Sv. Augustina u Rimu, a pučka je pobožnost slavi kao uzor i zaštitnicu kršćanskih majki.

 

KALENDAR ZA MJESEC KOLOVOZ 2010.

1. NEDJELJA - 18. KROZ GODINU
2. ponedjeljak - Gospa od Anđela
3. utorak - Bl. Augustin Kažotić
4. srijeda - Sv. Ivan Marija Vianney – Klanjanje nakon mise
5. četvrtak - Gospa Snježna – Dan domovinske zahvalnosti - Misa za Domovinu u 18.30h
6. petak -Preobraženje Gospodinovo – Prvi petak – ispovijed od 17.30h
7. subota
8. NEDJELJA - 19. KROZ GODINU
9. ponedjeljak
10. utorak - Sv. Lovro
11. srijeda - Klanjanje nakon mise
12. četvrtak
13. petak
14. subota - SV. MAKSIMILIJAN KOLBE – HODOČAŠĆE U OŠTARIJE U 17.30 h
15. NEDJELJA - Uznesenje Bl. Djevice Marije – Velika Gospa
16. ponedjeljak - Sv. Rok – sv. misa u 10 sati i u 18 sati procesija s misom (iz Lomosta)
17. utorak
18. srijeda - Sv. Jelena Križarica - Klanjanje nakon mise
19. četvrtak
20. petak - Sv. Bernard, zaštitnik planinara i Gorske službe
21. subota
22. NEDJELJA - 21. KROZ GODINU
23. ponedjeljak
24. utorak - Sv. Bartolomej apostol
25. srijeda - Klanjanje nakon mise
26. četvrtak
27. petak - Sv. Monika
28. subota - Sv. Augustin
29. NEDJELJA - 22. KROZ GODINU
30. ponedjeljak
31. utorak


  SVETE MISE:

Radnim danom: u 18.30 sati
i Nedjeljom: u 8,, 10 i u 18.30h


HRELJIN - nedjeljom u 11.30 sati

ČETVRTKOM: župni ured radi samo poslijepodne od 17 – 18 sati
PETKOM:

*Križari u 19 sati

SUBOTOM: *u 10h Ministranti
*u 15h Mali zbor

 

<<< Novo zvono

»Sv. Pavao», 42. kg, postavljeno 16. srpnja 2010. na Sv. Petru